Izrada modela pučinske vjetroturbine korištenjem računalne dinamike fluida
PDF

Ključne riječi

wind turbine
Croatian coastal region
ANSYS
renewable energy sources
electrical energy vjetroturbina
hrvatsko priobalje
ANSYS
obnovljivi izvori energije
električna energija

Kako citirati

Garafulić, E., Penga, J., Penga, Željko, & Amidžić, L. (2025). Izrada modela pučinske vjetroturbine korištenjem računalne dinamike fluida. Politehnika, 9(2), 25-32. https://doi.org/10.36978/cte.9.2.3

Sažetak

U radu je izrađen numerički model pučinske vjetroturbine korištenjem računalne dinamike fluida (CFD) u programskom paketu ANSYS Fluent. Cilj istraživanja bio je analizirati potencijal vjetroturbine kao obnovljivog izvora energije za hrvatsko priobalje te ispitati utjecaj pravokutne i kružne stacionarne domene na njezine aerodinamičke karakteristike i koeficijent snage (Cp). Simulacije su provedene na modelu male horizontalno–osne vjetroturbine s lopaticama aerodinamičkog profila NACA 6412 pri maksimalnoj brzini vjetra od 10 m/s, s tipičnim omjerom brzine vrtnje (Tip Speed Ratio,TSR, λ) 3. Analizirana je ovisnost koeficijenta snage (Cp) o tipičnom omjeru brzine vrtnje (TSR, λ), uz numeričku validaciju mreže i provjeru konvergencije. Dobiveni rezultati pokazuju da se dobro slaganje numeričkih i eksperimentalnih podataka postiže samo u području λ približno do 3, dok se za veće vrijednosti javljaju značajna odstupanja, neovisno o odabranoj domeni. Uočeno odstupanje proizlazi prvenstveno iz nedovoljne gustoće numeričke mreže i ograničenja računalnih resursa, što ukazuje na osjetljivost CFD pristupa na numeričke postavke. Rezultati su pokazali da trenutni model ne omogućuje pouzdanu procjenu koeficijenta snage Cp u cijelom radnom rasponu, ali predstavlja temelj za buduća unaprjeđenja koja uključuju optimizaciju mreže i vremenskog koraka.
https://doi.org/10.36978/cte.9.2.3
PDF

Reference

Amižić, L. (2024). Usporedba računalne analize proizvodnje električne energije dviju pučinskih vjetroturbina – Završni rad. Split: Sveučilište u Splitu, Prirodoslovno matematički fakultet.

Anderson, C. (2020). Wind Turbines, Theory and Practice. Cambridge University Press.

Arshad, M. & O’Kelly B. C. (2013). Offshore wind-turbine structures: a review. Proceedings of the Institution of Civil Engineers - Energy 166(4), 139-152. DOI: https://doi.org/10.1680/ener.12.00019

OIE (2023). Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj. Preuzeto 05.05.2024 sa https://oie.hr/wp-content/uploads/2023/05/Akcijski-plan-za-obnovljive-izvore-web71.pdf

EU (2023). Directive (EU) 2023/2413 on the promotion of the use of energy from renewable sources (RED III). Preuzeto 05.05.2024. sa https://eur-lex.europa.eu/legalcontent/EN/TXT/?uri=CELEX%3A32023L2413

Gavériaux, L., Laverrière, G., Wang, T., Maslov, N., & Claramunt, C. (2019). GIS-based multi-criteria analysis for offshore wind turbine deployment in Hong Kong. Annals of GIS, 25(3), 207–218. DOI: https://doi.org/10.1080/19475683.2019.161839

Gipe, P. (2004). Wind power: renewable energy for home, farm, and business. White River Junction, Vt.: Chelsea Green Pub. Co.

Global Wind Atlas (GWA). Preuzeto 05.05.2024., https://globalwindatlas.info/en

Jabbar Al-Quraishi, B. A., Asmuin, N., Najeh Nemah, M. & Salih, M. (2019). Experimental and simulation investigation for performance of model of bare and shrouded HAWT. International Journal of Mechanical Engineering and Technology (IJMET), 10(1), 434-449.

Johari, M. K., Jalil, M. AA. & Shariff, M. F. M. (2018). Comparison of horizontal axis wind turbine (HAWT) and vertical axis wind turbine (VAWT). International Journal of Engineering & Technology, 7(4.13),74-80.

Liščić, B., Senjanović, I., Čorić, V., Kozmar, H., Tomić, M. & Hadžić, N. (2014). Offshore Wind Power Plant in the Adriatic Sea: An Opportunity for the Croatian Economy. Trans. Marit. Sci. , 3, 103–110.

Lučić, M. (2024). Računalna analiza proizvodnje električne energije pomoću pučinske vjetroturbine na području Jadranskog mora – Završni rad. Split: Sveučilište u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Martinez Tossas, L. A. & Leonardi, S. (2013). Wind Turbine Modeling for Computational Fluid Dynamic. NREL. Preuzeto 04.03.2024. sa https://docs.nrel.gov/docs/fy13osti/55054.pdf

Matošević, V. (2018). Regulacija vjetrogeneratora u kritičnom području - Diplomski rad. Preuzeto 02.01.2024. sa https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:200:730457

National Advisory Committee for Aeronautics – NACA (2025). Preuzeto 05.05.2024. sa http://airfoiltools.com/airfoil/details?airfoil=naca6412

Racetin, I., Škomrlj, N. O., Peko, M. & Zrinjski, M. (2023). Fuzzy Multi-Criteria Decision for Geoinformation System-Based Offshore Wind Farm Positioning in Croatia“, Energies, 16(13), 4886. DOI: https://doi.org/10.3390/en16134886

Silva, C. E. A., Oliveira, D. S., Barreto, L. H. S. C. & Bascopé, R. P. T. (2009). A novel three-phase rectifier with high power factor for wind energy conversion systems. 2009 Brazilian Power Electronics Conference, Bonito-Mato Grosso do Sul, Brazil, 2009, pp. 985-992, DOI: https://doi.org/10.1109/COBEP.2009.5347716

Stevanja, F. (2017). Vjetroelektrane. Zadar: Gimnazija Vladimira Nazora.

Uchida, T., Taniyama, Y., Fukatani, Y., Nakano, M., Bai, Z., Yoshida T. & Inui, M. (2020). A New Turbine CFD Modeling Method Based on Porous Disk Approach for Practical Wind Farm Design. Energies, 13(12), 3197. DOI: http://doi.org/10.3390/en13123197

Vagiona, D. G. & Kamilakis, M. (2018) Sustainable Site Selection for Offshore Wind Farms in the South Aegean - Greece. Sustainability , 10(3), 749. DOI: https://doi.org/10.3390/su10030749

Creative Commons License

Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.

Copyright (c) 2025 Array