Ključne riječi
education
religious worldviews
future generations ekologija
vjerski svjetonazori
buduće generacije
odgoj i obrazovanje
Kako citirati
Sažetak
Ekološka kriza u kojoj se čovječanstvo nalazi uključuje probleme masovne deforestacije, onečišćenja tla, vode i zraka. Dodatan stres na okoliš stvara globalno zatopljenje koje je uzrokovano stvaranjem stakleničkih plinova. Sve to ima negativan utjecaj na ekološki sustav, uzrokuje migraciju biljnog i životinjskog svijeta te posljedično čovjeka - one najsiromašnije koji žive od prirodnih blagodati. Kako bi se spriječilo daljnje degradiranje okoliša te omogućila pravedna ostavština budućim generacijama, znanstvenici i stručnjaci rade na osvještavanju društva o nastaloj ekološkoj krizi. Međutim, mjere koje su bile fokusirane na educiranje pojedinca, nisu dovoljno utjecale i na njegov odgoj. U modernoj kulturi je dominantno izražen kapitalizam, konzumerizam te materijalizam koje potiču multinacionalne kompanije kako bi ostvarile maksimalan profit, pa čovjek podliježe pretjeranom konzumerizmu i potrošnju, čime se stvaraju i velike potrebe za proizvodnjom. Proizvodnja opet često sa sobom vuče i novi pritisak na okoliš, a proizvodi na kraju svog vijeka opet završavaju kao otpad. Odgovor na ovo stanje čovjeka mogu između ostalih pružiti religije i njihovi vjerski svjetonazori jer većina svjetske populacije pripada nekoj vjeri. Vjere sadrže mudrost akumuliranu vjekovima, često nude pogled na život okrenut duhovnim vrijednostima, prirodi i pravednom međuodnosu ljudi. Cilj rada je analizirati mogućnosti utjecaja vjerskih svjetonazora u sprječavanju negativnih učinaka na okoliš putem odgoja i obrazovanja. Autori su primijenili metodu kvalitativnog istraživanja koja se temelji na službenim dokumentima i izviješćima, znanstvenoj literaturi, vjerskim izvorima, kao i prethodnom iskustvu i istraživanjima autora. Postavljanje novih odgojnih vrijednosti u čovjeka se uspješno može ostvariti putem različitih vjera i religija, u našem podneblju poglavito kršćanstvom, ali i svim drugim vjeroispovijestima kojima građani pripadaju. Samo je onaj etički razvoj ispravan koji ne potkopava život, dobrobit i opstanak budućih generacija. Današnja razina moći, znanja i tehnologije predstavlja izazov za odgovorno upravljanje.Reference
Azam, G. (2013). An Ecological Debt?. Revue du MAUSS, 42, 30-40.
Baxter, B. (1999). Ecologism. Edinburgh University Press.
Herman, E.S. Chomsky N. (1988). Manufacturing Consent. Pantheon Books.
Cifrić, I. (2000). Edukacija za život na Zemlji. U: Vuleta, B., Vučković, A. (ur.), Odgovornost za život: Zbornik radova sa znanstvenog simpozija, str. 603-620. Split: Franjevački institut za kulturu mira.
Elders, R. (2017). How Can We Help Control Environmental Pollution?. Preuzeto s https://blueandgreentomorrow.com/environment/can-help-control-environmental-pollution/
Earth.org (2025). Climate Migration: A Multidimensional Challenge REquyiuriung Global Action. Dostupno na: https://earth.org/climate-migration-a-multidimensional-challenge-requiring-global-action
European Commission (2020). Chemicals Strategy for Sustainability. COM82020) 667 final, 14.10.2020. Preuzeto s https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0667
European Commission (2021). EU Action Plan: Towards Zero Pollution of Air, Water and Soil. COM82021) 400 final, 12.5.2021. Preuzeto s https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:52021DC0400
European Environment Agency - EEA (2025). Zero pollution monitoring and outlook 2025. Preuzeto s https://www.eea.europa.eu/en/analysis/publications/zero-pollution-monitoring-and-outlook-report
Europska komisija 2019. EUROPSKI ZELENI PLAN, Europska komisija. Preuzeto s https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2019/HR/COM-2019-640-F1-HR-MAIN-PART-1.PDF
Europski parlament (2023). Uzroci krčenja šuma i reakcija EU. Europski parlament. Preuzeto s https://www.europarl.europa.eu/news/hr/headlines/society/20221019STO44561/uzroci-krcenja-suma-i-reakcija-eu-a?at_campaign=20234-Green&at_medium=Google_Ads&at_platform=Search&at_creation=DSA&at_goal=TR_G&at_audience=&at_topic=Biodiversity&gclid=Cj0KCQjwoeemBhCfARIsADR2QCul-cG4U-Q01OJ0iQ2-kXnpopS7RPExYScuu3LwbyNjW2nstqY2LfAaAqfjEALw_wcB
Grabar, M. (2023). Utjecaj vjerskih svjetonazora u edukaciji za okoliš. Diplomski rad. Rijeka: Sveučilište u Rijeci. Preuzeto s https://repository.ricent.uniri.hr/islandora/object/ricent%3A231/datastream/PDF/view
Grbac, J. (2021). Hrvatski vremeplov: Teološko – etička promišljanja o hrvatskoj zbilji. Zagreb: Kršćanska sadašnjost.
Kumar, P. (2021). Climate Change and Cities: Challenges Ahead. Front. Sustain. Cities, 3, 645613. doi: https://doi.org/10.3389/frsc.2021.645613
Mahoozi, S. (2025). Why climate i san everyday stort – but media coverage still spikes around special environmebnt days and UN summits. The Conversation. Preuzeto s https://theconversation.com/why-climate-is-an-everyday-story-but-media-coverage-still-spikes-around-special-environment-days-and-un-summits-256286
Puljić, Ž. (1980). Samoostvarene osobe u psihologiji A. H. Maslowa. Crkva u svijetu, 15(3), 268-276.
Mittal, A. S. (2023). Business Growth Cannot Be at the Cost of Human Lives and Envirnomental Loss, News18. Preuzeto s https://www.news18.com/opinion/opinion-business-growth-cannot-be-at-the-cost-of-human-lives-and-environmental-loss-7850887.html
O’Hara, D., Eaton, M. (2019). Integral Ecology for a More Sustainable World: Dialogues with Laudato Si'. Lexington Books
Palmer, M., Finlay, V. (2003). Faith in Consevation: New approaches to Religions and the Environment. The World Bank.
Pantić, D. (2010). Probaj me, prodaj me: Mediji i potrošačko društvo. Čigoja štampa.
Papa Franjo (2015). Laudato si': Enciklika o brizi za zajednički dom. Zagreb: Verbum.
Papa Franjo, (2023). Laudate Deum: Apostolska pobudnica o klimatskoj krizi. Vatikan: Tiskovni ured Svete Stolice. Preuzeto s https://www.vatican.va/content/francesco/en/apost_exhortations/documents/20231004-laudate-deum.html
Pozaić, V. (2004). Ekologija: Znanstveno – etičko – teološki upiti i obzori. Zagreb: Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove u Zagrebu, Centar za bioetiku.
Ramondt, S., Ramirez, A.S. (2020). Media Reporting on Air Pollution: Health Risk and Precautionary Measures in National and Regional Newspapers. Int J Environ Res Public Health 17(18), 6516. doi: https://doi.org/10.3390/ijerph17186516
Razum, R. (2007). Odgojno djelovanje suvremene škole: izazovi i mogućnosti za religiozni odgoj. Bogoslovska smotra, 77(4), 857-880.
Richardson, K. i dr. (2023). Earth beyond six of nine planetary boundaries. Science Advances, 9(37). doi: https://doi.org/10.2236/sciadv.adh2458
Runko Luttenberger, L., Ančić, I. (2024). Coastal Environment Alterations and Sensory Landscape. Pomorski zbornik, Special edition (5), 39-47. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/317130
Runko Luttenberger, L., Slišković, M., Ančić, I. i Ukić Boljat, H. (2022). Environmental Impact of Underwater Noise. Pomorski zbornik, Special edition (4), 45-54. doi: https://doi.org/10.18048/2022.04.02
Safithri, M. (2022). 4 Pengertian Reklame. Preuzeto s https://majoo.id/solusi/detail/reklame-adalah
Smart, N. (1995). Worldviews. Englewood Cliffs, Prentice-Hall.
Stenmark, M. (2022). Worldview studies. Religious Studies, 58(3), 564-582. doi: https://doi.org/10.1017/S0034412521000135
Šušnjić, Đ. (1076). Ribari ljudskih duša: ideja manipulacije i manipulacija idejama. Beograd: NIRO Mladost.
UN-Habitat (2024). World Cities Report 2024. Preuzeto s https://unhabitat.org/wcr/
Weeramantry, C. G. (2009). Tread Lightly on the World. Stramfor Lake (Ptv) Ltd.
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.
Copyright (c) 2025 Array